20. travnja 2024.

Zdrave biljke kao inspiracija

Prirodni lijek | Narodni lijekovi | Zdravlje iz prirode | Liječenje prirodom | Prirodni lijekovi

Rak dojke i mediteranska prehrana

Rak dojke i mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana ima višestruke povoljne učinke na zdravlje i izgled, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti i moždanog udara. Mediteranska dijeta podrazumijeva visok unos povrća i voća, grahorica i orašastih plodova, kao i izuzimanje crvenog mesa, prerađene hrane i zasićenih masti. Mediteranska prehrana bogata je ribom, morskim plodovima, maslinovim uljem, povrćem i proizvodima od integralnog zrna, uz vrlo mali udio crvenog mesa i mliječnih proizvoda.

Rak dojke i mediteranska prehrana

Žene čija prehrana se pretežno temelji na mediteranskim namirnicama imaju u prosjeku za 22 posto manje šanse obolijevanja od raka dojke nakon menopauze, kažu američki znanstvenici.

Znanstvenici kažu kako je mediteranska prehrana smanjivala izglede za rak dojke neovisno o ostalim čimbenicima, poput pušenja, stupnja obrazovanja, tjelesne mase ili tjelesne aktivnosti.

Mediteranska prehrana može smanjiti rizik od raka dojke

Naravno ni jedan tip prehrane sam po sebi ne može spriječiti pojavu ove bolesti, ali znanstvenici su proveli neka istraživanja koja potvrđuju tezu kako mediteranska prehrana u određenom postotku može smanjiti rizike pojave raka dojke.

  • Studija iz 2022. objavila je da je provođenje tipa prehrane koji se podudara s mediteranskom prehranom rezultirala s manje metastaza od zapadnjačke prehrane u mišjem modelu trostruko negativnog (ER-/PR-/HER2-) raka dojke.
  • Talijanska studija iz 2020. objavila je da su žene koje su se pridržavale mediteranskog načina prehrane prije dijagnoze imale povoljniju prognozu od onih koje nisu.
  • Španjolska studija objavila je da je mediteranski obrazac prehrane povezan s nižim rizikom od raka dojke kod žena u dobi od 60 do 80 godina i s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito žena čija je prehrana bila nadopunjena ekstra djevičanskim maslinovim uljem.
  • Velika europska studija istraživala je povezanost između pridržavanja mediteranske prehrane i rizika od raka dojke među 335.062 žene koje su praćene u prosjeku 11 godina. Utvrđeno je da je privrženost mediteranskoj prehrani koja isključuje alkohol povezana s umjereno smanjenim rizikom od raka dojke kod žena u postmenopauzi, a ta je povezanost bila jača kod tumora s negativnim hormonskim receptorima.
  • Studija iz Velike Britanije usporedila je rizik od razvoja raka dojke povezan s konzumacijom ili mediteranskog načina prehrane ili zdravog načina prehrane (u skladu s Indeksom zdrave prehrane Svjetske zdravstvene organizacije). Nisu pronađene značajne povezanosti između mediteranskog načina prehrane ili zdravog načina prehrane i rizika od raka dojke. U žena u predmenopauzi bilo je dokaza da je povećanje usklađenosti s mediteranskom prehranom povezano s manjim rizikom od raka dojke, ali rezultati nisu bili statistički značajni. U žena u postmenopauzi nisu primijećeni jasni trendovi.

Što je mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana temelji se na prehrani ljudi koji su živjeli u Španjolskoj, južnoj Italiji, Dalmaciji i Grčkoj u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kada je hrane uglavnom bilo u izobilju, ali suvremeni načini uzgoja i proizvodnje hrane još nisu bili rašireni.

Mediteranska prehrana može se opisati piramidom prehrane, sa sljedećim slojevima (počevši od namirnica koje se najčešće konzumiraju):

  • Povrće, voće, masline i maslinovo ulje, suhi grah i druge mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, začinsko bilje i začini. Ovo su namirnice na kojima se temelji mediteranska prehrana i trebale bi činiti okosnicu dnevnog unosa namirnica. Ove namirnice se uključuju u sve obroke kao glavno jelo.
  • Pšenica (kruh i tjestenina) (uglavnom cjelovito zrno), riža i nerafinirane žitarice. Zdravi nerafinirani ugljikohidrati na drugom su mjestu piramide mediteranske prehrane, ali treba ih unositi manje od prve skupine namirnica koja je navedena iznad.
  • Riba i plodovi mora. Ribe i plodovi mora glavni su izvor proteina uz grahorice. One mijenjaju crveno meso u glavnim jelima.
  • Piletina i ostala perad, jaja, sir, nemasni jogurt, vino (uglavnom crno).
  • Crveno i prerađeno meso, slatkiši i deserti se izbjegavaju i eventualno konzumiraju u minimalnoj količini. Ovo je skupina koja se nalazi na vrhu piramide mediteranske prehrane i namirnice iz ove skupine trebale bi se konzumirati vrlo rijetko.

Opširnije o mediteranskoj prehrani i kako je provoditi pronađite ovdje:

Mediteranska prehrana: blagodati, pozitivni učinci na zdravlje i recepti

Rate this post