Gripa

Prevencija gripe

Gripu smatramo uobičajenom bolešću koju očekujemo u zimskim mjesecima i koju smo barem jednom preboljeli bez težih posljedica. Međutim svake godine pola milijuna ljudi umire zbog gripe, a 3 do 5 milijuna ima težak tijek bolesti. Jedan od razloga ležernog stava većine prema toj ozbiljnoj bolesti je činjenica da gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom. Ali gripa, za razliku od prehlade počinje naglo s visokom temperaturom, suhim kašljem, glavoboljom i općom slabosti organizma te može uzrokovati ozbiljne, po život opasne komplikacije.

Gripa se prenosi udisanjem virusnih čestica iz zraka, kada inficirana osoba u blizini kiše ili kašlje.

Simptomi gripe su nespecifični što znači da se različiti uzročnici mogu kriti iza istih simptoma. Uobičajeni simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, izražen umor i malaksalost, bolno grlo i kašalj, a mogu se javiti proljev i povraćanje. Obzirom da uzročnici ovih simptoma mogu biti različiti, gripa se sa sigurnošću može dokazati tek nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja. U svakodnevici gripa se često zamjenjuje s prehladom. I premda su neki simptomi zajednički, prehlada je blaga bolest koja prolazi za 3-4 dana i rijetko uzrokuje ozbiljne posljedice. Za razliku od prehlade, gripu karakterizira iznenadan početak vrlo izraženih simptoma, trajanje od najmanje tjedan dana, osjećaj iscrpljenosti i nakon ozdravljenja.

Gripa se javlja sezonski, u području sjeverne hemisfere između studenog i ožujka uzrokujući masovne zaraze (epidemije) jer se lako prenosi:
• izravnim kontaktom sa zaraženom ili oboljelom osobom
• kapljičnim prijenosom udisanjem zraka koji sadrže kapljice s virusom gripe
• dodirom kontaminiranih predmeta virusom gripe (rukohvati, kvake, telefonske slušalice)
Obzirom da oboljeli postaju zarazni za okolinu barem 1 dan prije pojave bilo kakvih simptoma i naizgled zdrave osobe postaju izvor zaraze za druge.
Premda čovjek često stvara trajan imunitet prema uzročnicima zaraznih bolesti i od njih obolijeva samo jednom u životu, s gripom to nije slučaj. Virus gripe kontinuirano genetski varira stvarajući stalno nove sojeve koji nisu osjetljivi na zaštitu stvorenu pri prethodnom kontaktu s virusom što je razlog mogućnosti ponovnog obolijevanja i potrebe za ponovnim cijepljenjem svake godine.

Najbolji način prevencije gripe je cijepljenje protiv gripe jednom godišnje koje se provodi tijekom listopada, studenoga i prosinca kod izabranog liječnika, u Zavodima za javno zdravstvo i njihovim lokalnim ispostavama pri domovima zdravlja. Cjepivo protiv gripe je inaktivirano cjepivo (cjepivo sadrži mrtav virus) i daje se injekcijom u mišić gornjeg dijela ruke.

Cijepiti se mogu zdrave osobe ili osobe s kroničnim bolestima starije od 6 mjeseci. Virusi se uzgajaju u jajima pa je cjepivo kontraindicirano za osobe preosjetljive na jaja ili na neki drugi sastojak cjepiva (u cjepivu se u tragovima nalaze neki antibiotici).

Cijepljenje se posebno preporuča osobama s povećanim rizikom od nastanka komplikacija, a to su: osobe starije od 65 godina, osobe svih životnih dobi starije od 6 mjeseci s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, dijabetesom i oslabljenim imunološkim sustavom, kronični bolesnici čije liječenje zahtijeva hospitalizaciju, te zdravstveno osoblje.