{"id":5487,"date":"2020-07-09T10:30:44","date_gmt":"2020-07-09T08:30:44","guid":{"rendered":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/?p=5487"},"modified":"2020-07-09T10:30:44","modified_gmt":"2020-07-09T08:30:44","slug":"koliko-vase-tijelo-moze-podnijeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/?p=5487","title":{"rendered":"Koliko va\u0161e tijelo mo\u017ee podnijeti?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/h3>\n

Koliko va\u0161e tijelo mo\u017ee podnijeti?<\/h3>\n

BBC-jev magazin Fokus prou\u010dio je neke ranije studije kako bi istra\u017eio razli\u010dita podru\u010dja ljudske izdr\u017eljivosti. Njihovi testovi i procjene donesene na temelju njih dali su neke iznena\u0111uju\u0107e rezultate, iako mislimo da ipak ne biste htjeli oti\u0107i toliko daleko.<\/p>\n

Koliko se mo\u017eete ohladiti?<\/strong>
\nNormalna tjelesna temperatura je negdje oko 37C. Na 36C smanjuje se razumnost i prosudbe postaju iracionalne, na 35C ne biste bili sposobni pisati ni svoje ime, dok bi na 32C ve\u0107ina ljudi kolapsirala, a bez svijesti bi ostali na 30C. Na toj to\u010dci bi se tijelo prestalo dalje truditi zadr\u017eati temperaturu, a udisaji bi spali na jedan do dva u minuti.<\/p>\n

Na 20C va\u0161e srce bi prestalo kucati. Hla\u0111enje bi izazvalo nepopravljive promjene unutarnjih organa i nepovratna o\u0161te\u0107enja. Ipak, teoretski je procijenjeno kako bi najni\u017ea temperatura nakon koje bi se tijelo moglo povratiti bila 0C, iako je dosada\u0161nji, uvjetno re\u010deno, rekord 16C. 2001. godine malo dijete je prona\u0111eno vani na -20C, srce mu je na dva sata prestalo kucati, a izmjerena mu je tjelesna temperatura bila 16C. ipak se uspjelo oporaviti bez trajnih o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n

Koliko krvi mo\u017eete izgubiti?<\/strong>
\nZdrava odrasla osoba u tijelu ima izme\u0111u 3,8 i 5,6 litara krvi. U pravilu mo\u017eete izgubiti do 15% bez da osjetite trenutne ve\u0107e posljedice, osim \u0161to \u0107e vam postati hladno, puls \u0107e se usporiti i osje\u0107at \u0107ete vrtoglavicu. Pri gubitku oko 40% krvi, krvni tlak postat \u0107e preslab, a srce bi ubrzalo toliko da bi moglo do\u0107i do fatalnih posljedica. Dobar kardiovaskularni sustav pobolj\u0161ava \u0161anse za pre\u017eivljavanje, te mirno le\u017eanje i poku\u0161aj umirivanja. Teoretski limit gubitka krvi koji biste mogli pre\u017eivjeti je 50%, 2 do 3 litre, iako je trenutni rekord 75%. 1987. pacijentica oboljela od tumora, Melissa Koslosky, u svom je sustavu imala samo oko 0,9litara krvi (25%) i pre\u017eivjela je, ali gubitak nije bio nagao nego se doga\u0111ao tjednima.<\/p>\n

Koliko vode mo\u017eete popiti u jednom satu?<\/strong>
\n2-10 litara ovisno o osobi. To je najve\u0107a koli\u010dina vode koju mo\u017eete popiti u jednom satu bez da naru\u0161ite razinu elektrolita \u0161to bi dovelo do smrti.<\/p>\n

S koliko lopti mo\u017eete \u017eonglirati?<\/strong>
\nNajspretniji ljudi do sada su uspjeli \u017eonglirati s 11 ili 12 lopti, do sada nitko nije uspio s 13. Teoretski, \u0161to je utvr\u0111eno pomo\u0107u jedne studije 1997. osoba savr\u0161enih performansi mogla bi \u017eonglirati sa 16, ali da bi se to dogodilo, trebalo bi posti\u0107i da svaka lopta bude to\u010dno jednako udaljena od druge i odbacivana jednakom snagom.<\/p>\n

Koliko brzo se mo\u017eete kretati bez pomagala?<\/strong>
\nKoliko najbr\u017ee \u010dovjek mo\u017ee tr\u010dati je kompliciranije nego \u0161to zvu\u010di. \u010cak i proglasiti nekoga najbr\u017eim \u010dovjekom na svijetu unato\u010d stalnim mjerenjima je te\u0161ko. Trenutni svjetski rekord iz 2007. na 100 metara dr\u017ei Asafa Powell s 9,74sec. To bi bilo 36,96km\/h. Od po\u010detka naprednog mjerenja 1968. svjetski rekord na 100m oboren je 11 puta, ali nikada za vi\u0161e od 0,05sec. A smatra se kako je razlog isklju\u010divo napredak u stazi za tr\u010danje, obu\u0107i ili stanju vjetra. Istra\u017eivanje provedeno 1970. naslutilo je kako bi najvi\u0161i rekord na 100m mogao biti 9,60sec. S tim da je brzina na 200m ve\u0107a jer sa startom drugih 100 metara trka\u010d je ve\u0107 u \u0161printu. Danas se procjenjuje kako bi najve\u0107a brzina mogla biti 11,96m\/s ili 43,06km\/h. Trenutni rekord dr\u017ei spomenuti Powell koji je u jednom trenutku tr\u010dao 42,52 km\/h.<\/p>\n

Koliki najve\u0107i strujni udar mo\u017eete podnijeti?<\/strong>
\nPrema Ohmovom zakonu otpor ljudske ko\u017ee varira izme\u0111u 1.000 oma kada je ko\u017ea mokra, do 100.000 kada je suha, \u0161to bi bilo ekvivalentno volta\u017ei od 200 do 20.000 volti. Teoretski se pretpostavlja da bi najzdravije srce moglo podnijeti udar do 27.000 volti.<\/p>\n\n\n

\n \n
\n \n
\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n
\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n
\n \n\n
<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n<\/div>\n \n\n
\n Rate this post<\/span>\n <\/div>\n <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko va\u0161e tijelo mo\u017ee podnijeti? BBC-jev magazin Fokus prou\u010dio je neke ranije studije kako bi istra\u017eio razli\u010dita podru\u010dja ljudske izdr\u017eljivosti. Njihovi testovi i procjene donesene na temelju njih dali su neke iznena\u0111uju\u0107e rezultate, iako mislimo da ipak ne biste htjeli oti\u0107i toliko daleko. Koliko se mo\u017eete ohladiti? Normalna tjelesna temperatura je negdje oko 37C. Na […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5109,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[108],"tags":[],"class_list":["post-5487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5487"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5489,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5487\/revisions\/5489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prirodnilijek.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}